U poslovnom okruženju gdje se reputacija gradi desetljećima, a urušava u nekoliko dana, pitanja etike više nisu samo stvar dobre volje već strateško pitanje. Unatoč tome, mnoge organizacije i dalje smatraju edukacije o etici i etičkom kodeksu “mekanom temom” koja se može preskočiti. No što se događa kada organizacija sustavno zanemaruje ulaganje u etiku? Kako takva praksa utječe na reputaciju, odnose, unutarnju kulturu i dugoročnu uspješnost?

Za odgovor na ta pitanja, može se koristi Skandia model, alat izvorno razvijen za mjerenje intelektualnog kapitala, koji se danas koristi i za procjenu skrivenih, nematerijalnih rizika poput reputacijskog, etičkog i Compliance rizika.

Skandia model nije standardna metoda procjene rizik, poput ISO 31000, već dolazi iz područja intelektualnog kapitala i strateškog upravljanja. Ipak, ima dodirne točke s procjenom rizika, osobito kada se analizira nefinancijska vrijednost organizacije i njen strateški potencijal.

Što je Skandia model?

Skandia model (ili Skandia Navigator) razvila je švedska osiguravateljska kompanija Skandia 1990-ih kako bi kvantificirala i upravljala intelektualnim kapitalom – nematerijalnim vrijednostima koje nisu vidljive u tradicionalnim financijskim izvještajima.

Skandia okvir uključuje 5 dimenzija:

• Financijski fokus – prihod, dobit i povrat ulaganja
• Fokus na kupca – zadovoljstvo kupaca, tržišni udio i lojalnost kupaca
• Fokus na proces – proizvodnja, inovacije i upravljanje znanjem
• Fokus na obnovu i razvoj – troškovi za istraživanje i razvoj, obuke zaposlenika i broj podnesenih patenata
• Fokus na ljude – zadovoljstvo zaposlenika, zadržavanje i razvoj vještina

Za razliku od tradicionalnih metoda procjene rizika koje se usredotočuju na vjerojatnost i utjecaj, Skandia model omogućava organizaciji da identificira strukturne ranjivosti koje nisu vidljive kroz brojke.

Kako se primjenjuje kod rizika?

Iako Skandia nije metoda procjene rizika u klasičnom smislu, može poslužiti u identifikaciji nefinancijskih (intangible) rizika, primjerice:

• Gubitak ključnog znanja (rizik u ljudskom kapitalu)
• Slaba organizacijska struktura (rizik u strukturnom kapitalu)
• Reputacijski rizik (rizik u relacijskom kapitalu)

U tom kontekstu, Skandia pristup pomaže u širem strateškom razumijevanju rizika koji nisu uvijek kvantificirani brojkama, ali mogu imati veliki utjecaj.

Skandia metoda se vrlo dobro može primijeniti kod procjene Compliance i reputacijskog rizika, posebno kao nadopuna klasičnim metodama procjene rizika (npr. prema ISO 31000 ili COSO ERM). Iako nije dizajnirana isključivo za upravljanje rizicima, njezina struktura intelektualnog kapitala omogućava sistematizirano promišljanje o nefinancijskim i strateškim rizicima, uključujući one koji često ostanu zanemareni u tradicionalnim matricama rizika.

Što se događa kada nema edukacija o etici?

Zamislimo organizaciju koja godinama ne provodi sustavne edukacije o etici i etičkom kodeksu. Sve i da formalni dokument postoji, bez primjene u svakodnevnom radu on gubi smisao.

Primjenom Skandia modela, organizacija može procijeniti posljedice ovakve prakse:

Financijski fokus

(Prihod, dobit, povrat ulaganja)

• Rizik od financijskih gubitaka kroz kazne, tužbe ili izgubljene ugovore zbog etičkih propusta.
• Dugoročno moguće smanjenje prihoda zbog narušene reputacije, što utječe na konkurentnost.
• Trošak saniranja posljedica (interne istrage, krizno komuniciranje, fluktuacija kadra) višestruko premašuje ulaganje u edukaciju.

Fokus na kupca

(Zadovoljstvo kupaca, tržišni udio, lojalnost)

• Nedostatak etičke kulture vidljiv je u ponašanju zaposlenika prema klijentima
• Klijenti sve češće preferiraju brendove koji demonstriraju vrijednosti, transparentnost i integritet
• Neetično ponašanje, čak i pojedinačno, može izazvati negativni publicitet koji direktno utječu na korisničku percepciju

Fokus na proces

(Proizvodnja, inovacije, upravljanje znanjem)

• Etika nije integrirana u procese odlučivanja i upravljanja znanjem → povećan rizik procesnih propusta i prikrivanja grešaka
• Bez edukacije, nema kontinuiranog unaprjeđenja procesa s obzirom na etički aspekt.
• Nedostatak formalnih znanja o etičkom postupanju dovodi do neujednačenog tumačenja politika i standarda
• Smanjena spremnost zaposlenika na prijavu nepravilnosti

Fokus na obnovu i razvoj

(Ulaganja u istraživanje i razvoj, obuke zaposlenika, inovativnost)

• Izostanak edukacija znači zastoj u razvoju etičke kompetencije zaposlenika
• Organizacija ne ulaže u razvoj kritičkog razmišljanja i etičkog donošenja odluka
• Nedostatak sustavnih edukacija koje proizlaze iz novih regulatornih obveza (npr. ESG, zaštita zviždača, DEI).

Fokus na ljude

Zadovoljstvo zaposlenika, zadržavanje i razvoj vještina

• Bez edukacije o etici, zaposlenici ne znaju kome se mogu obratiti u slučaju neetičnog ponašanja što stvara klimu šutnje i nepovjerenja.
• Etičke situacije ostaju nerazjašnjene, što povećava međusobne nesuglasice i stres u radnom okruženju.
• Teže privlačenje talentiranih zaposlenika (Employer branding slabi)

Primjena Skandia modela jasno pokazuje da zanemarivanje etike može imati itekakve reputacijske posljedice na organizaciju. Neprovođenje edukacija ima kumulativni učinak na sve aspekte organizacije: od povjerenja zaposlenika, preko percepcije javnosti, do sposobnosti reagiranja u krizama.

Ulaganje u etiku kroz sustavne edukacije, redovitu komunikaciju i integraciju u poslovne procese nije trošak, već investicija u otpornost, stabilnost i dugoročni uspjeh. Organizacije koje to prepoznaju i njeguju etiku kao stratešku vrijednost, imaju ne samo niži rizik, nego i više povjerenja svojih dionika, a to je u današnje vrijeme najveća konkurentska prednost koju možete imati. I tu Vam Skandia model može pomoći.

CODUPO Compliance – Vaš pouzdani partner u implementaciji ISO normi i praćenju usklađenosti.

Za dodatne informacije i zakazivanje konzultacija, slobodno nas kontaktirajte putem kontakt forme ili na telefon +385 1 3862 961.