Zašto opis poslova funkcije usklađenosti nije kod svih organizacija isti?

 

Područje ili opseg (engl. scope) funkcije usklađenosti može se razlikovati između pojedinih organizacija i industrija, pa se zato i opisi poslova funkcije usklađenosti često razlikuju. Razlog tome je temeljno načelo kojeg se organizacije trebaju pridržavati prilikom uspostavljanja funkcije usklađenosti, a to je načelo proporcionalnosti ili razmjernosti. Određivanje područja funkcije usklađenosti je „proces u kojem organizacije uspostavljaju fizičke i organizacijske granice na koje će se sustav upravljanja usklađenošću primjenjivati“[1]. Prilikom određivanja područja, organizacije imaju slobodu i fleksibilnost odrediti koje rizike će pokrivati funkcija usklađenosti uzimajući u obzir prirodu i opseg rizika usklađenosti s kojima se organizacija suočava.

Zbog toga se dešava da opseg poslova koje obavlja povjerenik za usklađenost u jednoj industriji, na primjer u kreditnim institucijama, razlikuje se od opsega poslova povjerenika za usklađenost u farmaceutskoj ili tehnološkoj industriji.

Također ponekad se postavlja pitanje treba li povjerenik za usklađenost pregledavati sve interne akte prije njihovog donošenja i davati mišljenje je li neki konkretan interni akt usklađen. Međutim, prema općem opisu poslova funkcije usklađenosti ne treba ali hoće li to organizacija uključiti u opseg poslova funkcije usklađenosti ostaje na njoj.

Takav primjer opisa posla funkcije usklađenosti može se pronaći kod programa usklađenosti temeljenih na regulativi (engl. rule-based) gdje je velika odgovornost na povjereniku za usklađenost. Međutim, taj pristup se već odavno napušta jer odgovornost usklađenosti organizacije ne može biti samo na jednoj osobi – povjereniku za usklađenost, nego mora biti raspoređena na sve sudionike u sustavu od vodstva, menadžmenta do zaposlenika. Svatko mora preuzeti odgovornost za usklađenost u svom dijelu obavljanja posla, a povjerenik za usklađenost je odgovoran za nadzor provedbe i provjeru provodi li se program usklađenosti u skladu sa postavljenim ciljevima i obvezama usklađenosti organizacije.

*Isječak iz knjige POSLOVNA ETIKA, drugo dopunjeno izdanje, koja izlazi USKORO!


[1] ISO (2021) Sustavi upravljanja usklađenošću – Zahtjevi sa smjernicama za uporabu (ISO 37301:2021). Hrvatski zavod za norme, Zagreb.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)